Manastir Velika Remeta
Manastir Velika Remeta je prema narodnom predanju podigao srpski kralj Dragutin.
Pod imenom manastir Remeta je prvi put zabeležen 1541. godine, a pod imenom manastir Velika Remeta 1562. godine.
Po izdavanju carske privilegije manastir velika Remeta je obnovljen 1722, godine.
Na početku Drugog svetskog rata u manastir ulaze ustaške jedinice i u njemu ostaju sve do proleća 1943, tako da je komisija zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt 10. septembra 1941. došla da popiše imovinu manastira i da je odnese u Zagreb.
Ona je preuzela svega oko 60 predmeta, što govori da su ostala dobra bila pokradena i uništena.
Kada su proleća 1943. ustaše napuštale manastir, spalile su ga.
Crkva manastira je posvećena Svetom Dimitriju.
Manastir Mala Remeta se nalazi na južnom središnjem delu Fruške gore, uz manastirski prnjavor selo Mala Remeta.
Manastirska crkva je posvećena Bogorodičinom pokrovu. Tradicija osnivanje manastira vezuje za srpskog kralja Dragutina.
Pouzdane podatke pružaju jedino turski dokumenti, u kojima je prvi put zabeležen 1546. Krajem 17.veka manastir su obnovili izbegli monasi manastira Rača na Drini.
Od tog vremena pa do 1920. se vodi kao metoh manastira Beočin.
Na mestu stare crkve, sagrađena je nova građevina 1739. Prestone ikone za ovu crkvu radio je Janko Halkozović 1759. U Drugom svetskom ratu stradao je konak kao i manastirska bibliotrka.